339. obljetnica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana

Ponedjeljak, 26. travnja 2010.

U spomen na hrvatske vitezove Petra Zrinskog i Franu Krstu Frankopana, koji su pogubljeni 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu zbog težnji za hrvatskom samostalnošću, Pučko otvoreno učilište Vrbovec će nizom događanja obilježiti njihovu 339. obljetnicu smrti.

Petar Zrinski rođen je u Vrbovcu 6. lipnja 1621. godine. Bio je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka te unuk Jurja Zrinskog koji je dao tiskati prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju "Decretum tripartitum". I otac mu je bio poznat vojnik pa je Petar Zrinski, nasljedujući tradiciju svojih predaka, bio veliki ratnik, hrvatski ban, dobar gospodarstvenik, ali i književnik.

Petar Zrinski je, nakon smrti brata Nikole, zajedno sa šurjakom Franom Krstom Frankopanom, nastavio borbu za prava Hrvatske htijući smanjiti centralistički utjecaj hrvatsko-ugarskog kralja Leopolda I. Habsburgovca. Mađarsko-hrvatski savez protiv Leopolda I. nazvan je urota zrinsko-frankopanska. Nakon njezina neuspjeha Zrinski i Frankopan odlaze u Beč gdje bivaju uhapšeni i odvedeni u Bečko Novo Mjesto. Pogubljeni su zbog veleizdaje 30. travnja 1671. godine. Njihovom smrću počinje zatiranje njihovih obitelji, oduzeti su im posjedi, a Hrvatska je prepuštena dugotrajnoj političkoj i gospodarskoj marginalizaciji unutar Habsburške Monarhije. Tijela Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana bila su pokopana na groblju u Bečkom Novom mjestu bez imena i u dijelu gdje su se pokapali siromasi. Zahvaljući Braći hrvatskog zmaja njihove kosti su pronađene 1907. godine te su tek 1919. prenesene u Zagrebačku katedralu gdje i danas počivaju.

Petar je ostavio trag i u hrvatskoj književnosti prepjevom pjesničkog djela svoga brata Nikole. Objavio ga je u Mlecima 1660. pod naslovom «Adrianskoga mora sirena», a bratov tekst je proširio sa stotinjak vlastitih strofa u kojima je dao oduška neprijateljstvu prema Nijemcima s kojima je bio u kontinuiranoj zavadi na vojnokrajiškom prostoru.